Procjena seizmičkog stanja i poboljšanja armiranobetonskih konstrukcija na studiji slučaja zgrade EIHP-a

U MPDI izdanju Buildings objavljen je novi članak „Condition Assessment and Seismic Upgrading Strategy of RC Structures – A Case Study of a Public Institution in Croatia“ („Procjena stanja i strategija seizmičkog poboljšanja armiranobetonskih konstrukcija – studija slučaja javne ustanove u Hrvatskoj“) nastao u suradnji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Energetskog instituta Hrvoje Požar i bavi se upravo zgradom Energetskog instituta Hrvoje Požar. Članak potpisuju Mislav Stepinac, Dominik Skokandić, Karlo Ožić, Margareta Zidar i Matija Vajdić.

Hrvatsku su 2020. godine pogodila dva jaka potresa, i više manjih, koja su uzrokovala oštećenja na više od 50.000 zgrada. Kako je velik broj zgrada u Hrvatskoj izgrađen prije ikakvih seizmičkih normi, spomenuti potresi probudili su svijest ljudi o seizmičkim aktivnostima i nosivosti postojećeg građevinskog fonda. Nakon zagrebačkog potresa procjenjuje se da je oštećeno oko 25.000 zgrada, od kojih je većina u povijesnoj gradskoj jezgri. Nakon potresa u Petrinji procjenjuje pak se da je oštećeno oko 56.000 zgrada, a dodatno su oštećene i zgrade u povijesnoj jezgri Zagreba. Pritom je niz armiranobetonskih konstrukcija pretrpjelo umjerena do velika oštećenja. Svjetska banka procjenjuje ukupnu vrijednost financijske štete od zagrebačkog potresa na 11,3 milijarde eura, a od potresa u Petrinji na 5,5 milijardi eura.

U ovom radu prikazana je procjena seizmičkog stanja i ojačanja postojećih armiranobetonskih konstrukcija na studiji slučaja zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu. Postupak procjene stanja konstrukcije uključuje početni vizualni pregled, brzu preliminarnu procjenu, detaljna mjerenja na licu mjesta te nedestruktivne i poludestruktivne metode ispitivanja. Primijenjene su nove tehnologije analize stanja konstrukcije numeričkim modeliranjem i provjerama. Predstavljeni su prijedlozi ojačanja armiranobetonske konstrukcije kojima se uvažavaju potrebe vlasnika i potrebe za unapređenjem energetske učinkovitosti postojeće armiranobetonske zgrade. Kako se u obnovi postojećih zgrada treba poštivati integrirani pristup, ova studija slučaja predstavlja primjer dobre prakse u procesu seizmičke i energetske rekonstrukcije prema EUROCODE 8 standardu za konstrukcije i nZEB standardu energetske učinkovitosti.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.